Ke kūlana Helene

Welina mai i ka ALMANCAX FORUMS. Hiki iā ʻoe ke loaʻa nā ʻike a pau āu e ʻimi nei no KELEMANIA a me ka ʻōlelo Kelemānia ma kā mākou mau forum.
    miKaiL
    Mea komo

    Nā ĀHI AʻO GERMAN

    E nā mea aʻo Kelemania a me nā mea makemake e aʻo:
    ʻOiai ʻokoʻa a liʻiliʻi paha nā ʻanuʻu o ke aʻo ʻana i ka Kelemānia mai kēlā me kēia puke, ʻo Grammar ka mea maʻamau e hahai i nā pae ma lalo. Inā hoʻāʻo ʻoe e aʻo i kahi ʻōlelo me ka ʻole o ka hahai ʻana i ke kauoha, hui pū lākou a pau a hiki ʻole ke hoʻomaopopo ʻia. Eia, aia kahi holomua mai ka maʻalahi a hiki i ka paʻakikī. ʻAʻole maikaʻi ka nānā ʻana i ka grammar i ke aʻo ʻana i ka Kelemānia. Pono e uhi wale ka Grammar i ka 20 - 25% o ka mea i aʻo ʻia. I mea e hiki ai ke ʻike a hoʻoikaika i ka hoʻohana ʻia ʻana o nā kumuhana grammar i aʻo ʻia ma nā kikokikona a me nā kūkākūkā, pono e hāʻawi ʻia i nā paukū heluhelu a me nā kikokikona hoʻolohe i kūpono i ka pae. ʻAʻole pono ʻoe e neʻe i kahi kumuhana ʻē aʻe ma mua o ke aʻo ʻana i kahi kumuhana. I koʻu hoʻomaka ʻana e aʻo i ka ʻōlelo Kelemānia, ua kākau wau i ka "No ke aha ʻo Kelemānia?" ma ka ʻaoʻao German Knowledge Base. a me "While Learning a Foreign Language..." ma ka Māhele Aʻo Active. He mea pono ke heluhelu i nā kikokikona i kapa ʻia "Manawa, Hoʻomanawanui, Hana". Pōmaikaʻi iā ʻoe.

    Eia nā kumuhana aʻo.

    Lektion -1 Ich und die anderen (Me a me kekahi poʻe) Ke hoʻolauna nei iā ʻoe iho me kekahi mau ʻōlelo pōkole
    Kāhea / Pili aloha i kekahi, e hoʻokumu ana i kahi kamaʻilio
    ʻO Jemanden begrüßen (ke aloha aku nei i kekahi)
    ʻO Sich vorstellen (Ke hoʻolauna nei iā ʻoe iho)
    Sich verabschi (ʻ Saylelo Aloha) Ma kēia anakahi, aʻo pinepine ʻia nā ʻōlelo hoʻohālikelike.
                               
    Grammatics: Hiki iā ʻoe ke hoʻohana i ka Verb 1st and 2nd Person Singular Subjects "I" and "You"
    Aussagesatz (huaʻōlelo Expressive) Hoʻomaopopo ʻana i ke ʻano o ka ʻōlelo Kelemania (Kumuhana + Verb + Object)
    Ja - Nein - Frage (ʻAe - ʻAʻohe Nīnau) hiki ke hana a pane i ka ʻōlelo nīnau kahi e hele ai ka huaʻōlelo i ka hoʻomaka.
    Negation: Ka hana ʻana i nā huaʻōlelo maikaʻi ʻole me ka hoʻohana ʻana i nā huaʻōlelo "Nicht" a me "kein"

    Lektion - 2 Wir und die anderen (ʻO mākou a me nā poʻe ʻē aʻe)
    Wer ist das? (ʻO wai kēia?) Hiki ke hoʻolauna i nā poʻe ʻē aʻe a hāʻawi i ka ʻike pōkole e pili ana iā lākou
    Zahlen bis 20 (e helu a kākau iā 20)

    Grammatik: Verb 1., 2. a me 3. Singular Single (hiki ke hoʻohana i nā kumuhana hoʻokahi ʻo 1st, 2nd, 3rd person)
    Ja/Nein/Doch (ʻAe-ʻAʻole-ʻAe (“Doch” he huaʻōlelo a mākou e hoʻohana ai ke pane mākou i kahi nīnau maikaʻi ʻole ma ka ʻae.)

    Lektion - 3 Familie (ʻohana)
    Ich und meine Familie (ʻO wau a me koʻu ʻohana) hiki ke hāʻawi i ka ʻike e pili ana iā ia iho a me kona ʻohana
    ʻO Das deutsche ABC (Alemania Alfabet) Ke aʻo ʻana i ka pīʻāpā a me ka puana ʻana o nā leka

    Grammatik: bestimmter und untestimmter Paukū (Paukū paʻa a paʻa ʻole ʻia) ein / eine
    ʻO Possessivartikel (Possessive pronouns: my / your) mein / dein
    Zahlen über 20 (Ke aʻo ʻana i nā helu ma mua o iwakālua)
    Uhrzeiten (Nā hola)

    Lektion - 4 Schule (Kula) (ʻO kēia ʻāpana ka mea nui no ka poʻe e hele i ke kula.)
    Make Unterrichtsfächer (Nā Haʻawina)
    Stundenplan (Syllabus)
    ʻO Schulen ma Deutschland (Nā kula ma Kelemania)
    Notensystem ma Deutschland (ʻōnaehana mākia ma Kelemānia) ma Kelemania, ʻo nā māka ka ʻaoʻao ʻē aʻe o kā mākou. 1 = ʻĀ, 2 = maikaʻi
    ʻO wai ʻoe…? Hua'ōlelo (…. Pehea?) Ke aʻo ʻana a me ka hoʻohana ʻana i kekahi mau huaʻōlelo

    Grammatics: Verb – Conjugation Singular/Plural
    Das Modalverb: mögen (Ka hoʻomaopopo ʻana i ka hoʻopili a me ka hoʻohana ʻana o ka huaʻōlelo modal) ich mag: aloha / like

    Lektion - 5 Die Schulsachen (Nā mea kula / nā lako) (Kuhi kēia ʻāpana e hoʻomaikaʻi i nā huaʻōlelo)
    ʻO Räume in der Schule (nā keʻena o ke kula)
    Personen in der Schule (ka poʻe ma ke kula)

    Grammatics: Possessiv-, a me
    ʻO Negativartikel (Ke aʻo ʻana i nā ʻatikala o Possessive a me Negativity) mein Lehrer / meine Mami / kein Lehrer / keine Mami
    ʻO Nomen im Plural (Ke aʻo ʻana e hana plural i ka Kelemania)
    ʻO Verben mit Akkusativ (e aʻo i nā huaʻōlelo e koi ana i ka mokuʻāina -i)

    Lektion - 6 Meine Freunde (ʻO kuʻu mau hoaaloha)
    Miteinander reden (Ke kamaʻilio pū kekahi me kekahi)
    Miteinander leben (Noho pū kekahi)
    ʻO Wer macht ia? (ʻO wai e hana nei?)
    ʻO Wer mag nō? (ʻO wai ka makemake i ke aha?) Makemake kēia ʻāpana e hoʻomaikaʻi i ka huaʻōlelo e pili ana i ka pōʻai o nā hoaaloha.

    Grammatik: Verben mit Vokalwechsel (I ka manawa o ka hoʻopili ʻana o kekahi mau huaʻōlelo, hoʻololi ke kani i ka leo 2 a me ka mea ʻekolu. Kuhi ʻia e hoʻomaopopo i kēia mau huaʻōlelo ma aneʻi.) E like me ich sehe / du siehst / er sieht
    Modalverben: möchten
    Satzklammer (Ka hoʻomaopopo ʻana i ka ʻōkuhi ʻōlelo e hoʻohana ana i nā verbs modal)
    Imperativ (Ke aʻo nei i ka palapala kauoha ma Kelemania)
    Höflichkeitsform - Sie (Kahi mahalo: ʻo ʻoe)
    Akkusativ (Personalpronomen) (-i hihia pilikino)

    Lektion - 7 (Ma kēia anakahi, aʻo ʻia nā huaʻōlelo e pili ana i ka poʻe ʻōpio)
    Junge Leute ('ōpio)
    Wie leben make ʻo Jungen? (Pehea e ola ai / ola ka poʻe ʻōpio?)
    Interessen (Nā hoihoi)

    Grammatik: Fragepronomen - Wer? / Wen? / ʻO ia? (Nīnauele nīnau: ʻo wai? / ʻO wai? / He aha? / He aha?)
    Das Modalverb - können (e aʻo i ka mākala modal hiki / hiki)
    ʻO Verben mit dem Dativ (e aʻo i nā huaʻōlelo e koi ana i ka -e mokuʻāina)
    Personalpronomen im Dativ (-e hihia e hoʻomaopopo ai i nā pronoun pilikino)

    Lektion - 8 Alltag und Freizeit (Ke ola o kēlā me kēia lā a me ka leʻaleʻa)
    Ua machute heute? (He aha kāu hana i kēia lā?) Hiki ke wehewehe i kāu hana manawa leʻaleʻa
    ʻO Hobi (Hobi)
    Berufe (Nā Hana)

    Grammatik: Das Modalverb: Müssen (To comprehend Modal verb) Müssen = loaʻa i
    Trennbare Verben (Ke aʻo ʻana i nā huaʻōlelo me ka unuhi mua)
    Zeitangaben (Nā māka manawa)
    Temporale Präpositionen (prepositions e hōʻike ana i ka manawa)

    Lektion - 9 Guten Appetit (Bon Appetit) Ke hoʻomohala nei i nā huaʻōlelo e pili ana i ka ʻai ʻana a me ka inu ʻana
    Das essen wir (ʻai mākou i kēia)
    Das trinken wir (inu mākou i kēia)

    Grammatics:
    ʻO Präteritum von "haben" und "sein" (ke aʻo ʻana i ka hana i hala o nā huaʻōlelo kōkua kōkua haben a me sein)
    Farben (Nā kala)

    Lektion - 10 Reisen / Ferien (Huakaʻi / Hoʻomaha)
    Wohin fahren wir? (Ma hea mākou e hele nei?)
    ʻO Deutschsprachige Länder (e ʻike i nā ʻāina ʻōlelo Kelemania) (Kelemānia, ʻAukekulia, Kuikilana)
    ʻO Tourismus (Hoʻokipa)

    Grammatik: Präpositionen (Prepositions)
    Pronomen - kāne (aʻo i ke kumuhana maopopo ʻole o ke kāne)
    Einige Verben mit festen Präpositionen (Ke aʻo ʻana i kekahi mau huaʻōlelo nui i hoʻohana ʻia me nā prepositions) (e like me sprechen mit)

    Lektion - 11 Der Körper (Kino kanaka)
    ʻO Tut weh? (Ma hea e ʻeha ai?)
    Wie bleibt man gesund? (Pehea e olakino ai?)

    Grammatik: Fragepronomen – Welche? (E aʻo ana i ka huaʻōlelo nīnau nīnau "ʻO wai?")
    Steigerung des Adjektivs (Ke aʻo nei i ka helu ʻana o nā adjectives)
    ʻAllelo Modal: mussen

    Lektion - 12 Sport (Hoʻonui i ka hopuna ʻōlelo haʻuki)
    Pāhili (ʻano o nā haʻuki)
    Loaʻa iā ʻoe…? (Ke noi a pane ʻana i nā manaʻo e pili ana i nā haʻuki)
    Meinungen sagen (hōʻike manaʻo)

    Grammatical: Possessivpronomen (alle Formen) (Possessive pronouns-All)
    Das Modalabul: durfen (e ʻae i ka huaʻōlelo modal e ʻae ʻia)
    Nebensatz mit "weil" (ka hana ʻana i ka paukū me ka "weil") Ke hāʻawi ʻana i nā kumu

    Lektion - 13 Mein Alltag zu Hause (Hana ma ka home i kēlā me kēia lā)
    Ua loaʻa iā ʻoe kahi makamae gemernt? (He aha kau hana i nehinei)

    Grammatik: Perfekt (Schwache Verben) (wā i hala me -di / maʻamau, nā huaʻōlelo nāwaliwali)
                         Perfekt (Starke Verben) (kūlike ʻole, nā huaʻōlelo ikaika)

    Lektion - 14 Unser Haus (Ko mākou Hale)
    Wohnen (Noho, noho)
    Mein Zimmer (ʻO koʻu lumi)
    ʻO Traumhaus (hale moe, e haʻi ana i ka hale moe)

    Grammatik: Präpositionen mit Dativ (prepositions e koi ana - mokuʻāina)
    ʻO Verben mit dem Dativ und Akkusativ (prepositions e koi ana i ka -e a me ka mokuʻāina –e)
    Modalverben: sollen / wollen (e aʻo i nā verbs modal e pono a makemake)

    Lektion - 15 Fernsehen (Televise)
    Ua lilo anei wau i im Fernsehen heute? (He aha ka TV ma kēia lā?)
    ʻO Fernsehprogramm (Hōʻike kīwī)

    Grammatik: Reflexive Verben (Reflexive verbs)
    ʻO Verben mit Präpositionen (Hua ʻōlelo hoʻohana me nā prepositions)
    Nebensatz mit "dass" (paukū me dass- hui pū ʻia)

    Lektion - 16 Die Kleidung (Ke aʻo ʻana i nā huaʻōlelo e pili ana i nā lole)
    ʻAno

    Grammatik: Adjektive im Nominativ, Akkusativ und Dativ (Ke aʻo nei i ka hoʻopili adjective)
    Mit dem bestimmten Artikel (Paukū paʻa)
    Konjunktiv-11 (ʻano koho)

    Lektion - 17 Reisen (Huakaʻi)
    Eine Reise machen (huakaʻi hele)
    Unterwegs (Ke ala)

    Grammatik: ʻO Adjektivdeklination a me ka ʻole Becestimmtem Artikel (Unc sure Artikelle adjective conjugation)
    Nebensatz mit "um … zu/damit" (E aʻo i ka māhele kumu)
    ʻO Präteritum (Ke aʻo ʻana i ka moʻolelo o ka wā i hala)
    Genitiv (o ka mokuʻāina)

    Lektion - 18 Essen / Trinken (ʻai / inu)
    ʻO Geburtstag feiern (hoʻolauleʻa lā hānau)
    Lebensmittel und Getränke (Kaʻai a me nā mea inu)

    Grammatics:
    Relativsatz - Relativpronomen (Ke aʻo ʻana i ka ʻōlelo Relativ)
    Konjunktiv-1 (Ke aʻo ʻana iā Knjunktiv-1 / hōʻike kūwaho)

    (Hiki ke kāpae ʻia i nā koho, akā ʻaʻole pono e kāpae ʻia ke ʻano o ke aʻo ʻana i ka grammar.)

                                      Mikhail

    ka kelebekgib
    Mea komo

    ʻAʻole wau i hele ma ka kolamu no ka manawa lōʻihi, hiki mai ke kauwela, palaualelo wau :(
    Manaʻo kēia papa inoa hiki i ka poʻe maikaʻi loa ke ʻike i hea lākou, mahalo e ke kumu.

    xy
    Mea komo

    ʻO Vielen Danke kaʻu kumu :)

    ʻIke kūpono loa.

    miKaiL
    Mea komo

    Mahalo wau iā ʻoe. Hauʻoli ʻoe e like me ia. Laki maikaʻi, aloha.

    I ezgigize
    Mea komo

    Makemake wau e aʻo a haʻi i ka mea aʻu i ʻike ai ke nānā nei wau i ka pūnaewele, mahalo nui loa, ʻoi loa ʻoe no nā mea āpau :)

    kumu
    Mea komo

    E kuʻu kumu, ua lawe wau i nā ʻanuʻu o ke aʻo ʻana i Kelemania. He olakino ia i kou mau lima. ʻĀ, e kuʻu kumu, ma hea e loaʻa ai kēia mau kumuhana no ka mea ʻaʻohe aʻu puke.

    kumu
    Mea komo

    E ʻoluʻolu e kōkua mai iaʻu, e kuʻu kumu. Ua kipa aku wau i ka pūnaewele holoʻokoʻa mai ka hoʻomaka a ka lalo. ʻAʻole i loaʻa iā Cogo ke kumuhana a ua hala paha i koʻu mau maka.

    kumu
    Mea komo

    E ka polopeka, he noi kaʻu na ʻoe, makemake wau e kūʻai i kahi puke hoʻopaʻa haʻawina Kelemānia. He mau CD Kelemania kaʻu akā ʻaʻole lawa ia.

    miKaiL
    Mea komo

    ;D Aloha Base, ʻaʻole nā ​​pilikia a pau ma aneʻi. Hiki iā ʻoe ke ʻike i kēia mau kumuhana i loko o nā puke Kelemania no ke kūʻai.
    Aloha.

    kumu
    Mea komo

    Mahalo e ke kumu, ua kūʻai koke wau i ka puke, e aʻo koke wau i kēia Kelemania, ʻoiaʻiʻo e loaʻa wau i kāu kōkua, mahalo i ke kumu mikail.

    miKaiL
    Mea komo

    ;D Aloha Kahuli; He maikaʻi ʻole kēia hoʻoholo ʻana iā ʻoe ma Kelemania. Manaʻo wau me koʻu puʻuwai āpau e kūleʻa ʻoe.
    Yardım konusuna gelince; ben burdayım! :angel: Her zaman sorabilirsin. Selamlar, başarılar.

    kumu
    Mea komo

    Mahalo nui, e ke kumu. He noi kaʻu iā ʻoe. Makemake wau e hana pū kekahi mai nā kumuwaiwai. Aia kahi puke hiki iā ʻoe ke ʻōlelo?

    miKaiL
    Mea komo

    E hoʻouna wau iā ʻoe i kekahi mau poʻo puke i loko o kahi leka pilikino, o hoʻolaha ʻia paha e kekahi. Aloha.

    kumu
    Mea komo

    Mahalo nui, e ke kumu, e hoʻopili koke wau i kēlā mau kumuwaiwai i kaʻu waihona.

    miKaiL
    Mea komo

    ;D He mea ʻole ia, e Base. Mahalo wau iā ʻoe. Laki maikaʻi me.

    ben modalverb lerde cok zorlaniyorum cümleyi türkceye ceviremedigim zaman anlamiyorum ne yapabilirim tskler simdiden ???

Hōʻike ʻia 15 pane - 16 a 30 (43 ka huina)
  • No ka pane ʻana i kēia kumuhana Pono ʻoe e komo.