NĀ KĀMĀWAI KELEMANIA…(ʻO kaʻu ʻike kalama Kelemānia a pau aʻu i aʻo ai i ka papa)

< Nā Kūkākūkā < Ka Papahana Haumāna a me kaʻIkeʻike < NĀ KĀMĀWAI KELEMANIA…(ʻO kaʻu ʻike kalama Kelemānia a pau aʻu i aʻo ai i ka papa)

Welina mai i ka ALMANCAX FORUMS. Hiki iā ʻoe ke loaʻa nā ʻike a pau āu e ʻimi nei no KELEMANIA a me ka ʻōlelo Kelemānia ma kā mākou mau forum.
    reyyan i
    Mea komo

    1-NOMINATIVE (NOMINATE CASE)
    2-AKKUSATİV (İ HALİ)
    3-DATİV (E HALİ)
    4-GENITIVE (GENITIVE STATE) ʻO ke kauoha ma lalo nei, 1,2,3,4, hōʻike i kēia mau mokuʻāina ...

        Hoʻopili me nā ʻatikala kikoʻī

          DER DAS DİE DİE(PLURAL)

    1-der gutE Mann das gutE Kind die gutE Frau die gutEN FrauEN
    2 from gutEN Mann das gutE Kind die gutE Frau die gutEN FrauEN
    3-dem gutEN Mann dem gutEN Kind der gutEN Frau den gutEN FrauEN
    4-des gutEN MannES des gutEN KindES der gutEN Frau der gutEN FrauEN

    1 kanaka maikai keiki maikai wahine maikai wahine maikai
    2- Kanaka maikai, keiki maikai, wahine maikai, wahine maikai
    3-Maikai i ke kane, maikai i ke keiki, maikai i ka wahine, maikai i na wahine
    4-wahine wahine kāne kāne maikaʻi maikaʻi a ke kāne maikaʻi


            Hoʻopiha hoʻopiha me nā ʻatikala INDEXPECTIVE

    EIN EIN EİNE                   

    1- ein gutER Mann ein gutES Kind eine gutE Frau No PLURAL
    2-einen gutEN Mann ein gutES Kind eine gutE Frau                 
    3-einem gutEN Mann einem gutEN Kind einer gutEN Frau       
    4-eines gutEN MannES eines gutEN MannES einer gutEN Frau         

    1-he kāne maikaʻi he keiki maikaʻi he wahine maikaʻi wahine maikaʻi
    2- He kane maikai, he keiki maikai, he wahine maikai, he wahine maikai
    3- I ke kane maikai, i ke keiki maikai, i ka wahine maikai, i na wahine maikai
    4- He kane maikai, he keiki maikai, he wahine maikai, he wahine maikai

        ʻAno ʻia ʻo KEIN (ʻatikala maikaʻi ʻole) e like me ka ein. lehulehu IS KELA

        keine kleinen Kinder (ʻaʻohe keiki liʻiliʻi)
        keine kleinen Kinder (ʻaʻohe keiki liʻiliʻi)
        keinen kleinen Kindern (ʻaʻohe keiki kāne)
        keiner kleinen Kinder (ʻaʻohe keiki kāne)


    ʻO nā conjugations i hana ʻia me ka ʻole o kahi ʻatikala i loko o kahi ʻōlelo penei:

    1-gutER Mann kleinES Kind gutE Frau kleinE KindER
    2-gutEN Mann kleinES Kind gutE Frau kleinE KindER
    3-gutEM Mann kleinEM Kind gutER Frau kleinEN KinderN
    4-gutEN MannES kleinEN KindES gutER Frau kleinER Kinder       


    MEİN(der) MEİN(das) MEİNE(make) MEİNE(plural)

    mein gutER Sohn mein gutES Kind meine gutE Mutter meine gutEN Bücher
    meinen gutEN Sohn mein gutES Kind meine gutE Mutter meine gutEN Bücher
    meinem gutEN Sohn meinem gutEN ʻAno meiner gutEN Mutte meinen gutEN Büchern
    meines gutEN SohnES meines gutEN KindES meiner gutEN Mutter meiner gutEN Bücher
    (pana e like me ka Ambiguous)

    kaʻu keiki maikaʻi kaʻu keiki maikaʻi koʻu makuahine maikaʻi kaʻu mau puke maikaʻi
    kaʻu keiki maikaʻi kaʻu keiki maikaʻi koʻu makuahine maikaʻi kaʻu mau puke maikaʻi
    I kaʻu keiki maikaʻi, i kaʻu keiki maikaʻi, i koʻu makuahine maikaʻi, i kaʻu mau puke maikaʻi
    kuʻu keiki maikaʻi kuʻu keiki maikaʻi kuʻu makuahine maikaʻi kaʻu mau puke maikaʻi


    MAKE MAKE MAKE (PLURAL)

    dieser Hut dieses Heft diese Genre diese Hefte
    diesen Hut dieses Heft diese Genre diese Hefte
    diesem Hut diesem Heft dieser Genre diesen Heften
    dieses Hutes dieses Heftes dieser Genre dieser Hefte
    (i kēia pronoun, e like me ka mea hoʻokahi)

    ʻO kēia pāpale, kēia puke, kēia puka, kēia mau puke
    ʻO kēia pāpale, kēia puke, kēia puka, kēia mau puke
    kēia pāpale, kēia puke noke, kēia puka, kēia mau puke noke
    o keia papale, o keia puke, o keia puka, o keia mau puke

    Elif Tunc
    Mea komo

    Mahalo, mahalo. Huikau ʻo konjuktiv2 me aʻu. Pehea ʻoe e maopopo pono ai

    IGDIR76
    Mea komo

    Mahalo, mahalo. Huikau ʻo konjuktiv2 me aʻu. Pehea ʻoe e maopopo pono ai

    Hoʻohana ʻia ʻo Konjunktiv II i ke ola o kēlā me kēia lā. Hiki iā ʻoe ke haʻalele i ka mea pili iaʻu i kēia manawa, ʻaʻole hoʻohana nui ʻia,

    E ʻike i nā huaʻōlelo 10 ma Konjunktiv II a laila e nānā i nā manaʻo.

    haben ===> hätte
    sein ==> wäre

    Elif Tunc
    Mea komo

    Makemake wau e nīnau i kahi sy. Ua hui wau i kekahi manawa e hoʻohana wau i ka viel i kekahi manawa sehr. akā i kekahi manawa pono wau e hoʻohana viel ma kahi o sehr. Ma hea wau e hoʻohana ai i kēlā mea a laila?

    Guru
    Mea komo

    şimdi SEHR ve VİEL birbirinden ayrılıyor. tıp kı ingilizcede ki A LOT ve VERY gibi….

    viel çokluk için kullanılır genelde. yani bişey Çok ağır, çok fazla, çok hafif gibi seylerde….
    Hoʻokomo ʻia ʻo sehr i mua o kahi adjective a haʻi e pili ana i nā naʻau ʻo Sehr lieb he nani loa, nani loa. :))

    aybala.r
    Mea komo

    Manaʻo wau ua hele ʻoe i Kelemania me Erasmus. E hele pū wau i kēia kau. Makemake ʻo ia i kahi pae B1. ʻIke paha ʻoe inā ʻo ka palapala āna e makemake ai kahi palapala papa a i ʻole iā Asshe ia?

    reyyan i
    Mea komo

    Manaʻo wau ua hele ʻoe i Kelemania me Erasmus. E hele pū wau i kēia kau. Makemake ʻo ia i kahi pae B1. ʻIke paha ʻoe inā ʻo ka palapala āna e makemake ai kahi palapala papa a i ʻole iā Asshe ia?

    ʻAʻole kūpono ka palapala hōʻoia no kekahi papa no Kelemania. Lilo i B1 o ke keʻena goethe wale nō

Hōʻike ʻia 6 pane - 16 a 21 (21 ka huina)
  • No ka pane ʻana i kēia kumuhana Pono ʻoe e komo.